Teorija učenja

“Teorija učenja” je disciplina psihologije koja pokušava objasniti načine pomoću kojih neki organizam uči. Učenje se uglavnom odvija putem genetskog upisa (urođene karakteristike), klasičnog uvjetovanja, operantnog uvjetovanja, oblikovanja i asocijacija te uključuje instinkte, nagone, emotivna stanja, društvenu potporu, promatranje, formalno učenje, memoriju i mimikriju.

Ponašanje živih bića rezultat je zaključivanja i emocionalnih reakcija. Pri radu sa životinjama, naš cilj nebi smio biti potisnuti i suzbiti emocije, već naučiti kako ih kontrolirati i pravilno ih usmjeriti. Dokazano je da je emocionalni podražaj neophodan pri učenju, a određena količina pojačava učinak pri procesu učenja.

Zapamtite, u radu s psom gradimo odnos i povezanost između nas i psa. Odnos je prirodna stvar,  a na nama je da se potrudimo da on bude što čvršći, kvalitetniji i humaniji.

Klasično i operantno uvjetovanje, od najvećeg su interesa ljudima koji se bave podučavanjem životinja, međutim prilikom rada s njima ne bi smjeli zaboraviti na sve ostalo.

Klasično uvjetovanje
Klasično uvjetovanje razjasnio je ruski psiholog Ivan Pavlov.  To je process učenja kod kojeg se podražaj koji prirodno izaziva neku reakciju uparuje s podražajem koji tu reakciju ne izaziva. U svojem najpoznatijem eksperimentu, Pavlov je ustanovio da je na zvuk zvona kod psa moguće izazvati reakciju slinjenja.

Kako bi razumjeli način na koji klasično uvjetovanje funkcionira, potrebno je shvatiti osnovne principe ovog procesa:

Neuvjetovani (bezuvjetni) podražaj
Neuvjetovani (bezuvjetni) podražaj je onaj podražaj koji bezuvjetno, prirodno bez prethodnog učenja izaziva reakciju, npr. hrana. Kada pas nanjuši neku hranu, uzbudit će se i početi sliniti. Miris hrane neuvjetovani je podražaj. Nakon klasičnog uvjetovanja podražaj koji prije nije izazivao neku reakciju počinje je izazivati, jednako kao i podražaj koji tu reakciju prirodno izaziva.

Neuvjetovana (bezuvjetna) reakcija
Neuvjetovana (bezuvjetna reakcija je reakcija koja automatski slijedi nakon bezuvjetnog podražaja, nije naučena, npr. slinjenje. Osjećaj gladi, pojava slinjenja kao odgovor na miris hrane je neuvjetovana (bezuvjetna) reakcija.

Uvjetovani podražaj
Uvjetovani podražaj je neutralan podražaj koji nakon što je povezan s neuvjetovanim podražajem s vremenom postaje okidač uvjetovanoe reakcije. Nakon uvjetovanja neutralni podražaj počinje izazivati reakciju. Na primjer, u trenutku kada pas nanjuši hranu, istovremeno čuje neki zvuk (zvonce, kliker). Iako zvuk do tada ne povezuje s hranom, nekoliko puta nakon što uparimo zvuk s hranom, pas će povezati pojavu zvuka sa hranom. Zvuk će svojevremeno izazvati uvjetovanu reakciju, pa zato zvuk nazivamo  uvjetovanim podražajem.

Uvjetovana reakcija (odgovor)
Uvjetovana reakcija je naučena reakcija s obzirom na prethodno neutralan podražaj. Primjer uvjetovane reakcije je izlučivanje sline kod psa koji čuje zvuk prethodno povezan s hranom.

Operantno uvjetovanje
Operantno uvjetovanje je tehnika modificiranja stečenog ponašanja zasnovana na četiri principa učenja koje je tridesetih godina prošlog stoljeća razvio psiholog B. F. Skinner. Tako je nazivamo zbog toga što subjekt (pas s kojim radite) može svojim ponašanjem uvjetovati svoju okolinu. Odabirom ponašanja koja su potaknuta ili kažnjena pas može izazvati razne reakcije/događaje, bilo dobre ili loše. Mnogi ljudi vjeruju da je operantno uvjetovanje samo teorija, što je netočno. Operantno uvjetovanje je naturalističko, znanstveno objašnjenje načina na koji životinje mijenjaju ponašanje i uče.

Kod tehnike operantnog uvjetovanja termini “pozitivno” i “negativno” imaju nešto drukčije značenje nego u svakodnevnom životu, pa nas mogu zbuniti. Termin “pozitivno” odnosi se dodavanje (+), a “negativno” na oduzimanje (-). Poticaj ili potkrepljenje uvijek pojačavaju ponašanje (radnju). Kažnjavanje se koristi kako bi se ponašanje ugušilo (poništilo), nažalost, mnogi pojam “kažnjavanje” povezuju s primjenom fizičke sile.

Četiri su principa operantnog uvjetovanja:
Pozitivno potkrepljenje/poticaj (R+) – ponašanje (radnja) popraćeno je nečim pozitivnim, ugodnim – hranom, igračkom, pohvalom, igrom… Kao rezultat ponašanje se pojačava, učvršćuje i češće pojavljuje.

Negativno potkrepljenje/poticaj (R-) – oduzimanje averzivnog (neugodnog) podražaja rezultira pojačavanjem ponašanja (javlja se češće). Negativno potkrepljenje nije isto što i kažnjavanje.

Pozitivna kazna (P+) – ponašanje (radnja) potiskuju se averzivnim, neugodnim podražajem, te se zbog toga ponašanje javlja rjeđe. Primjeri su udarci, tresenje za šiju, trzaj povodnikom, stezanje (cimanje) davilice, prejaki i nagli zvukovi, polijevanje vodom i sl. Suprotno vjerovanju, pozitivno kažnjavanje NE TREBA biti bolno – blokiranje tijelom i gore naveden primjer dodirivanja rukom i gurkanje psa pri učenju da odstupi također mogu biti primjeri pozitivnog kažnjavanja.

Negativna kazna (P-) – ponašanje (radnja) popraćeni su oduzimanjem ugodnog, željenog podražaja što rezultira gašenjem ili potiskivanjem ponašanja. Na primjer, ukoliko pas počne skakati na vas, okrećete se i odlazite od njega, ignorirate ga. Također, u određenim slučajevima to može biti oduzimanje igračke, prekidanje igre i sl.

Skinnerovi eksperimenti nisu uključivali refleksna, impulsivna ili instinktivna ponašanja jer je vjerovao da ta ponašanja nisu unutar parametara operantnog uvjetovanja.


 

Napisala: Sandra Ilievski, instruktor i savjetnik za ponašanje pasa
reference:
Chance: Learning and behavior;
ilustracije:
Lilli Chin; www.doggiedrawings.net


Comments are closed.